Da bismo imali lijepu i zdravu kožu, prvenstveno je trebamo izgraditi i nahraniti iznutra i pripremiti za ljeto
Sa pojavom prvih sunčevih zraka i dolaskom ljeta svi mi više ili manje počinjemo razmišljati o zdravom preplanulom tenu. Da bismo imali lijepu i zdravu kožu, prvenstveno je trebamo izgraditi i nahraniti iznutra, a potom svakako zaštititi od svih vanjskih utjecaja, osobito ljeti od prekomjerne i direktne sunčeve svjetlosti i ultraljubičastog zračenja kao glavnog uzročnika promjena na genetskom materijalu u stanicama kože koje dovode do mutacija i nastanka melanoma.
Da bi koža bila zdrava i lijepa moramo joj osigurati hidrataciju. Dnevno unesite minimalno dvije litre tekućine (voda, biljni čajevi bez dodatka šećera, prirodni izotonični napitci), a količinu svakako povećajte i prilagodite tijekom pojačane tjelesne aktivnosti i visokih vanjskih temperatura.
Suha koža bilo zbog loše hidratacije ili nedovoljnog lućenja zaštitne masnoće, sebuma od strane žlijezda lojnica može dovesti do ozbiljnih oštećenja i pojava kao što su strije, bore, prekomjerno crvenilo i iritacija, upala, peckanje, zatezanje, svrbež, ljuštenje, keratoze, promjena u pigmentaciji, koža postaje podložna alergijskim reakcijama…, a vanjski utjecaji dodatno će otežati i nepovoljno djelovati na ovako oslabljenu kožu. [scp_block_quote_alt width=”30%” float=”right”]Važno je osigurati prehranu koja će i našoj koži osigurati kvalitetne izvore vitamina i minerala kalcija, selena, cinka, magnezija.[/scp_block_quote_alt] Za zdravlje kože od važnijih mikronutrijenata su:
Vitami A – retinol, vitamin topiv u mastima, štiti vanjski sloj kože i sluznica, epitela. Održava kožu zdravom i vlažnom, a sa unosom se nikako ne smije pretjerati, jer može imati ozbiljne posljedice. Unos u obliku provitamina beta-karotena je preporučljiv za pripremu kože prije sunčanja. Postoji gotovo 500 karotena, a nalaze se u različitoj hrani. Biološku vrijednost ima oko 50 karotena, a najveću ulogu u organiznu ima beta-karoten. Vrlo je jak antioksidans i štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala čime DNK štiti od oštećenja. Beta-karoten štiti naš imunološki sustav i kožu štiti od nastanka tumora izazvanih djelovanjem ultraljubičastog zračenja u sinergiji sa drugim karotenima koji se ne pretvaraju u vitamin A. U hrani najbolji izvori beta-karotena su mrkva, špinat, kelj i drugo tamnozeleno lisnato povrće. Dobar je izvor papaja, crna rotkva, buča, paprika, grašak, cvjetača, mahune, šparoge, naranča, nektarina, smokve, grožđe, mango, marelica, brusnice, jagode, cjelovite žitarice… Beta-karoteni nalaze se u mliječnim proizvodima; maslacu, siru, sladoledu, u školjkama i ribi… Prekomjeran unos beta-karotena 30 mg ili više na dan može rezultirati žučkastom bojom kože dlanova i tabana i svakako unos trebamo smanjiti, a količina u organizmu ovisi i o zalihama vitamina A u jetri. Beta-karoten pospješuje tamnjenje kože jer je potreban za stvaranje pigmenta kože melanina, pa je preporučljivo osigurati ga u dovoljnoj količini već nekoliko tjedana prije početka sunčanja. Uloga pigmenta melanina je zaštitna, s jedne je strane genetski određen, a sa druge strane nastaje nakon izlaganja suncu i UV zračenja, stimulacijom preko djelovanja hormona i kao posljedica upalnih stanja kože.
Vitamin C – askorbinska kiselina i bioflavonoidi. Vitamin C topiv je u vodi i ima u organizmu izuzetno veliku i raznoliku ulogu. Kada govorimo o koži vitamin C je neophodan za stvaranje i zaštitu kolagena. Štiti oči od ultraljubičastog zračenja. Vrlo je jak antioksidans i uz bioflavonoide ima produljeno djelovanje, štiti kapilare i čuva kožu od isušivanja. Najviše vitamina C se nalazi u citrusnom voću (naranča, limun, grejp, mandarina), u jagodama, šipku, ribizu, borovnicama, kupinama, jabuci, kiviju, dinji, paprici, rajčici, kupusu, kelju, brokuli, cvjetači, šparogama, krumpiru… U koži djeluje u sinergiji sa vitaminom E kojeg štiti i osigurava njegovo obnavljanje.
Vitamin E – topiv je u mastima i jedan je od najjačih antioksidansa koji u stanicama štiti lipide od peroksidacije. Našem organizmu potrebna je veća količina vitamina E kada su u našoj prehrani više zastupljene polinezasićene masne kiseline iz ulja suncokreta, kukuruza ili soje. Vitamin E ima sposobnost zaustavljanja djelovanja slobodnih radikala, a njegovu ulogu čuva vitamin C. Najdjelotvorniji oblik je D-alfa-tokoferol iz biljnih jestivih ulja, Vitamin E iz različitih izvora sadrži drugačije odnose tokoferola i tokotrienola, a farmaceutski se sintetizira u više oblika koji su slične djelotvornost. U organizmu ima brojne uloge, a u koži štiti kapilare i sprečava nastanak smeđih mrlja, pojačane pigmentacije. Najbolji prirodni izvor su biljna ulja; palmino, šafranovo, pšeničnih klica, kukuruza, soje nerafinirana i hladnoprešana. Također vitamin E se nalazi u zelenom lisnatom povrću; špinatu, blitvi, brokuli, mahunarkama, kelju, žumanjku jajeta, orašastim plodovima.
Vitamini B – kompeks – vrlo značajni u održavanju brojnih metaboličkih i drugih funkcija u organizmu. U ovu skupinu spadaju: B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B6 (piridoksin), B12 (kobalamin), B13 (orotinska kiselina), B15 (pangaminska kiselina), B17(laetril), Biotin (koenzim R ili vitamin H), PABA (para-aminobenzojeva kiselina), Folna kiselina.
Vitamini B- kompleksa topivi su u vodi, višak se izlučuje urinom pa ih je potrebno svakodnevno unositi u organizam
Najbolje djeluju u sinergiji, a za zdravlje kože najvažniji su:
- Vitamin B2 (riboflavin) – poznat i kao vitamin G, doprinosi zdravlju kože, kose i noktiju, ubrzava zacjeljivanje rana i ima veliku ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Potpomaže rast i plodnost. Najbolji prirodni izvori su: mlijeko, jetra, bubrezi, pivski kvasac, zeleno lisnato povrće, sirevi, riba, jaja, teletina, junetina, govedina.
- Vitamin B3 (niacin) – nikotinska kiselina, nikotinamid, daje koži zdrav izgled, sprečava dermatitis. Prirodni izvori su jetra, žitarice punog zrna, pšenićne klice, pivski kvasac, meso bez masnoće, avokado, datulje, suhe šljive.
- Vitamin B6 (piridoksin) – kompleks piridoksin, piridoksal i piridoksamin i djeluju zajednički. Između svojih brojnih uloga u organizmu prevenira kožne poremećaje, kao što je seboreični dermatitis. Pomaže pravilnu sintezu nukleinskih kiselina u tijelu DNK, RNK protiv starenja. Najbolji prirodni izvori su pšenične mekinje i klice, pivski kvasac, jetra i bubrezi, dinja, kupus, jaja, zob, sojino zrno, orasi, kikiriki.
- Biotin (koenzim R ili vitamin H) – održava u sinergiji sa B2, B6, niacinom i vitaminom A zdravo stanje kože. Ublažava ekcem, dermatitis i alopeciju. Pomaže u sprečavanju sijeđenja kose. Dobri izvori su žumanjak jajeta, pivski kvasac, goveđa jetra, mlijeko, integralna riža.
- PABA (para-aminobenzojeva kiselina) – ima značajnu ulogu u sprečavanju negativnog utjcaja ultraljubičastog zračenja na kožu. U obliku masti može zaštititi od opeklina od sunca i ublažava bolove od opeklina. Kožu održava glatkom i odgađa stvaranje bora, štiti od nastanka ekcema. Sijedoj kosi pomaže vratiti prirodnu boju. Dobri izvori ovog vitamina su pivski kvasac, bubrezi, jetra, cjelovite žitarice, pšenične klice i melasa.
- Folna kiselina (folacin, folat) – poznata i kao vitamin M. Zajedno sa pantotenskom kiselinom i PABA čini izgled kože zdravim. Dobar izvor su tamno lisnato zeleno povrće, mrkva, jetra, žumanjak jajeta, marelice, grah, raž, dinja.
Neka u vašoj prehrani budu zastupljene namirnice sa dovoljno minerala cinka
Cink ima izuzetno veliku ulogu u organizmu, a od izuzetne važnosti je za sintezu proteina, pa tako i DNK, održavanje enzimskih sustava stanica, održavanje acido-alkalne ravnoteže u organizmu… velike količine se gube znojenjem, pa ga je potrebno nadoknaditi bilo u vidu suplementacije (najčešće u kombinaciji sa vitaminom C, magnezijem, kalcijem i vitaminima B kompleksa) ili iz najboljih prirodnih izvora kao što su nemasno meso, morski plodovi (oštrige), pšenične klice, sjemenke bundeve, jaja, pivski kvasac.
Prije izlaganja suncu obavezno kožu zaštitite odgovarajućim zaštitnim faktorom, kremama namjenjenim za tretiranje kože prije i nakon izlaganja suncu i držite se preporuka dermatologa o vremenu i dužini izlaganja sunčevoj svjelosti. Najvažnije je uvijek zdravlje!
